| Mrki |
|
| Junior |
|
Prijavljeni: 2009-03-18 06:18:14
Postova: 144
Lokacija: |
|
|
|
|
|
1995. GODINA
04.01. U Splitu Hrvatska stranka prava obilježila 35. godišnjicu smrti dr Ante Pavelića. Govorili su Ante Đapić i Ivan Gabelica. Pavelić je označen kao veliki hrvatski državotvorac. U Vrginmostu počelo uređivanje kuće za boravak ili rezidenciju Milana Martića. Neki misle da je to rezultat sukoba s Mikelićem i Babićem.
12.01. Hrvatska otkazala gostoprimstvo UNPROFORu s 31. martom ove godine. Borislav Mikelić u Zagrebu pregovarao s Hrvojem Šarinićem.
13.01. Savjet bezbjednosti produžio suspenziju sankcija SRJ za narednih 100 dana.
14.01. Peti muslimanski korpus u kontra ofanzivi zauzeo selo Klokot kod Bihaća.
17.01. Na HTV „TV parlament”. Prijetnje Krajini su uputili Mate Granić i Gojko Sušak. U Srpskom radio Kninu više radnika suspendirano.
21.01. Vlada imenovala 27 članova Prosvjetnog savjeta RSK.
23.01. U Bosni generala Majkla Ruoza zamijenio general Rupert Smit.
30.01. U Kninu boravili predstavnici Plana Z-4 . Srpsku stranu zastupali: Milan Martić, Borislav
Mikelić, Milan Babić, Lazar Macura i Rajko Ležajić, koji su odbili da prime Plan Z-4 od američkog
ambasadora Pitera Galbrajta, dok ne dobiju garancije da se UNPROFOR neće povući iz Hrvatske. Plan Z-4 nudi Srbima: valutu koju izdaje NB Hrvatske, granice gdje je po popisu stanovništva 1991. bila srpska većina, biranje svoga predsjednika na 5 godina, samostalno sudstvo, ministarstva i ministre, pravo na ekonomsko vezanje za ostale države. Hrvatska priznaje krajiške zakone, upotrebu srpskog jezika i ćirilice, zastavu i grb Krajine, Krajišnici ne služe vojsku.
Predsjednik Republike Hrvatske dr Franjo Tuđman izjavio da Hrvati i Srbi u Hrvatskoj ne mogu biti dvije ravnopravne strane.
01.02. Piter Galbrajt izjavio „Jasno je da međunarodna zajednica ne želi u Hrvatskoj ciparski sindrom.”
08.02. U Kninu vanredna sjednica Skupštine RSK na kojoj je predviđena rasprava o Planu Z-4. Na prijedlog predsjednika Milana Martića i uz podršku Milana Babića, Skupština je aplauzom prihvatila stav da se Plan Z-4 ne uzme u razmatranje.
11.02. U Kninu formirano Društvo za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije 1912.-1918. Za predsjednika je izabran mr Mile Dakić, za potpredsjednike profesori: Milojko Budimir i Svemir Popović.
15.02. U Kninu održana konstituirajuća sjednica Prosvjetnog sabora RSK. Prije službenog dijela priređen je dirljiv kulturno umjetnički program (zbor, balet, gitara, recitacije). Predsjednik SRS Vojislav Šešelj smijenio Radu Leskovca, a ovaj proglašava odvajanje radikala RSK od centrale u Beogradu.
16.02. U Domu vojske RSK ( Knin ). promocija SPSa Krajine. Iz Beograda su došli: Mihajlo
Marković, Petar Škundrić i Smi1ja Avramov (svi rodom iz područja današnje RSK ). Na pitanje da li će SRJ priznati Hrvatsku u avnoj skim granicama, odgovorio je Mihajlo Marković: „Niko u Srbiji i SRJ nema smjelosti da to učini. Takav bi odmah morao napustiti vlast”. '
20.02. Fonniran Savjet narodne odbrane Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.
23.02. U Belom Manastiru počeo naučni skup„ Baranja srpska zemlja.” Sala je bila dekorisana grbom RSK i slikom Slobodana Miloševića. Neko je prigovorio, pa je donesena i slika Milana Martića.
24.02. Muslimani 5. korpusa ponovo iznenadili Banijce i Kordunaše. Ima više mrtvih, ranjenih i
zarobljenih srpskih boraca.
02.03. U Kninu završeno zasijedanje Skupštine RSK na kojoj je zatraženo smjenjivanje predsjednika Vlade Borislava Mikelića.
03.03. Predsjednik RSK Milan Martić zatražio smjenjivanje premijera Borislava Mikelića, optužujući ga za šverc, korupciju i lično bogaćenje.
06.03. Slobodan Milošević primio čelno rukovodstvo RSK.
07.03. Milan Martić na TV Knin rekao da Borislav Mikelić mora otići.
08.03. U Kninu boravili predstavnici Međunarodnog tribunala za ratne zločine.
U Kninu održana sjednica Skupštine RSK. Najavljena smjena Borislava Mikelića nije uslijedila.
Izabrana su dvojica ministara: Slobodan Perić, ministar unutrašnjih poslova, Drago Kovačević, ministar za informisanje.
10.03. Predsjednik Republike Milan Martić sazvao Vrhovni savjet odbrane. Njegovom pozivu nisu se odazvali Borislav Mikelić, predsjednik Vlade i Rade Tanjga, ministar odbrane. Novoimenovani ministar unutrašnjih poslova nije pozvan na sjednicu, jer mu je Martićeva grupa zabranila ulazak u Ministarstvo.
12.03. Predsjednik Republike Hrvatske dr Franjo Tuđman izjavio, da će UNPR8FOR ostati i dalje u Hrvatskoj.
U srpskom Sarajevu muslimanski snajperisti ubili dvije djevojčice.
U bihaćkom regionu raste napetost zbog nestanka hrvatskog general bojnika Vlade Šantića.
15.03. Počelo dvodnevno zasijedanje Vlade RSK.
16.03. Predsjednik Republike Milan Martić zabranio da novoimenovani ministar unutrašnjih poslova RSK Slobodan Perić ulazi u prostorije svoga ministarstva.
Hrvatska artiljerija otvorila vatru po srpskim položajima južno od Drniša.
21.03. Uhapšen ministar odbrane RSK dr Rade Tanjga, ali je ubrzo pušten.
22.03. Vojislav Šešelj održao promotivni skup svoje stranke u Kninu.
31.03. Savjet bezbjednosti usvojio Rezoluciju 981 o organizaciji UNCROa U 'Kninu nepoznate osobe provalile u stan ministra odbrane RSK dr Rade Tanjge. Nepoznate osobe podmetnule požar u katoličkoj crkvi Sv. Jakov u Kninu.
11.04. Na Suvoj Međi, između 39. banijskog korpusa i 5. muslimanskog korpusa vođene žestoke borbe.
Kod Vojinovca ( Plaški ) ubijen vojnik UNPROFORa.
Hrvatska televizija prikazala kako Hrvatska stranka pt:ava slavi 10. april dan NDHe.
21.04. U Petrinji održan sastanak Odbora za Jasenovac, gdje su došli do izražaja nesporazumi između rukovodstva RS i RSK, odnosno Mikelića i Karadžića. Delegacije se nisu mogle složiti ko će biti glavni govornik na komemoraciji.
24.04. Prošireni Savjet odbrane RSK donio Odluku o privremenom zatvara-nju Autoputa.
28.04. Kod Benzinske stanice Novska hrvatski državljanin nožem zaklao Srbina Tihomira Blagojevića. Poslije nekoliko sati brat ubijenog Tihomira pucao na kombi u kojem ubija dvojicu i ranjava petoricu Hrvata.
01.05. U 5,30 sati hrvatska vojska počela agresijom na Zapadnu Slavoniju, pod nazivom „Bljesak”. Hrvatske snage zaužele Jasenovac.
02.05. Klaus Kinkel zatražio povlačenje hrvatske vojske iz Zapadne Slavonije.
Savjet bezbjednosti zatražio prekid neprijateljstava i povlačenje hrvatske vojske.
Počelo srpsko raketiranje Zagreba projektilima iz „Ognja”.
Kod Stare Gradiške oboren hrvatski avion Mig 21.
Hrvatske snage ušle u Okučane.
Vodstvo bosanskih Srba održalo Skupštinu SDSa srpskih zemalja.
03.05. Rukovodstvo RSK u Kninu utvrdilo tekst sporazuma o prekidu vatre u Zapadnoj Slavoniji.
04.05. U Kninu sahranjen Srđan Čoka, pisac tekstova u rok grupi „Minđušara”. Poginuo je u Zapadnoj Slavoniji.
Hrvatske vlasti nisu dozvolile Jasušiju Akašiju da obiđe područje Zapadne Slavonije.
06.05. Hrvatska vojska na putu prema Oklaju ubila dvojicu srpskih boraca iz Radučića.
08.05. Muslimanski vojnici ubili četvoricu Srba i četvoricu zarobili kod Cetingrada.
09.05. Predsjednik Republike Srbije Slobodan Milošević primio predstavnike RSK.
U Brezovoj Glavi Dragan Mandić ubio oficira II. kordunaške brigade Branka Čiču.
10.05. U manastiru Moštanici (Bosanska Dubica), patrijarh Pavle održao pomen jasenovačkim žrtvama i žrtvama Zapadne Slavonje. Među prisutnima bili su Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Nikola Koljević.
13.05. Poslije brojnih uzmicanja, Radovan Karadžić pozvao da se RS i RSK ujedine. Babić i Mikelić nisu reagovali.
Skupština RSK sazvana za 17. maja.
16.05. U Kninu zasijedao Vrhovni savjet odbrane RSK. Usvojen je zahtjev generala Milana Čeleketića da podnese ostavku. Za novog komandanta Vojske RSK postavljen je general potpukovnik Mile Mrkšić, rodom iz opštine Vrginmost.
U Kninu priređena promocija prvog krajiškog romana „Nevini đavo”, autora dr Branka Zinaića.
17.05. Sindikat RSK organizirao miting podrške Milanu Martiću. Na udaru je bila politička sprega Babić - Mikelić. Vodstvo mitinga je preuzelo Radio televiziju Knin i udaljilo direktora Dušana Badžu, bliskog saradnika Milana Babića.Koordinacioni odbor mitinga je zatražio: raspuštanje skupštine, smjenu Vlade, raspisivanje izbora, poboljšanje položaja vojske i ratnih invalida.
19.05. U Bijeljini organizovan simpozij na kojem su učestvovali predstavnici muzejsko arhivskih ustanova RS, RSK i SRJe. Pomoćnik ministra za kulturu Srbije Begenišić je rekao: „Podeliti srpsku kulturu i srpsko nacionalno biće nisu mogli učiniti strani.osvajači, a to neće moći niti nacionalni glavari, ma o kome se radilo. Vi slažete vremena.”
23.05. Vlasti SRJ nisu dozvolile prelaz granice za djecu 8. razreda osnovne škole iz Knina. Osnovci su krenuli da upoznaju istorijske znamenitosti Srbije.
26.05. Avioni NATO pakta tukli srpske položaje u širem rejonu Pala i Sarajeva.
Snage bosanskih Srba zarobile oko 200 pripadnika UN i povezale uz bandere na mjestima vjerojatnog napada NATO avijacije.
28.05. U ranim jutarnjim satima kod Kremena (Slunj), oboren helikopter u kojem se nalazio ministar Izetbegovićeve Bosne, Irfan Ljubijankić. Poginulo je ukupno 7 lica. Iz pogođenog helikoptera su ispadale njemačke marke. Mnogi su u trenu postali milioneri.
Skupština RSK smjenila predsjednika Vlade Borislava Mikelića i podržala Plan ujedinjenja RS i RSK, kojeg je izradila zajednička komisija.
30.05. U Kninu zasijedali poslanički klubovi koji će predlagati novog premijera. Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem formirali Koordinaciju. Za predsjednika je izabran Goran Hadžić. Njen cilj je otcjepljenje od RSK.
01.06. U Kninu izvršeno krštenje Doma penzioneza li novo ime „Hotel Spas”.
U Bijeljini sastanak najviših rukovodstava RS i RSK. Vođena je rasprava o ujedinjenju. Obe delegacije su isticale potrebu hitnog ujedinjenja, ali je iza toga došlo do naglog obrta diskusije i raspoloženja.
U Kninu su završeni radovi na preuređenju čuvene Gimnazije u rezidenciju predsjednika Republike.
Narod se šegači i šapuće da je to jedini način da predsjednik Republike Srpske Krajine i njegovi saradnici imaju gimnaziju.
02.06. Bosanski Srbi kod Banjaluke oborili američki avion F-16
04.06. Počela jača hrvatska ofenziva na sektor Dinare.
05.06. Srpski narod izbjegao iz Civljana i Cetine.
Hrvatske snage zaužele Crni Lug, nedaleko Bosanskog Grahova.
06.06. Komandant UNPROFORa Bemar Žanvije u Kninu razgovarao s predstavnicima Vojske RSK.
11.06. U Kninu ubijen pripadnik Kenijskog bataljona Jongia i ranjen Čeh, vozač kombibusa. Srpski vojnici su pokušali oteti kombibus.
12.06. Milan Babić određen za mandatara Vlade RSK.
16.06. Skupština RSK donijela jednoglasnu odluku o ujedinjenju s Republikom Srpskom.
18.06. Eksplodirao vojni avion pri sletanju na Udbinski aerodrom.
19.06. Novi komandant Vojske RSK gen. Mile Mrkšić mobilisao sve šofere zaposlene u ministarstvima RSK.
U SRJ je u toku masovna mobilizacija Srba krajiškog porijekla. Njih više hiljada je uključeno u Vojsku RSK. Samo na slunjskom poligonu nalazi se oko 3000 nasilno mobilisanih Srba.
Vojne vlasti Republike Srpske pustile iz zatvora, posredstvom lovice Stanišića, posljednjih 26 pripadnika UN, od 388 koliko ih je bilo uhapšeno zbog bombardovanja srpskih položaja.
20.06. Karl Bilt preuzeo funkciju Lorda Ovena, koji je podnio ostavku zbog neprincipijelnih postupaka međunarodne zajednice na Balkanu.
28.06. Na Vidovdan, na vojnom poligonu kod Slunja, formiran Korpus specijalnih namjena Vojske RSK. Najsnažnije naoružanje iz ostalih jedinica izdvojeno je za ovu vojnu formaciju. Korpus je izvršio vojnu paradu, pred čelnim ličnostima i pred više hiljada prisutnog naroda RSK.
30.06. General Ratko Mladić izjavio da jedva čeka susret s Nijemcima u Bosni.
03.07. Predsjednik RSK Milan Martić primio u Kninu Karla Bilta i Torvalda Stoltemberga.
04.07. Zakazana vanredna sjednica Skupštine RSK u Mirkovcima.
U opštini Dvor proglašeno ratno stanje.
UNPROFOR upozorio na gomilanje hrvatske vojske na ličkom i dalmatinskom ratištu. Primjećeno je gomilanje hrvatske vojske na Dinari.
Predsjednik RSK Milan Martić primio predsjednike političkih stranaka u RSK.
05.07. Hrvatska artiljerija snažno tukla Bosansko Grahovo.
06.07. U Kninu, na Tvrđavi otvorena 13. tradicionalna kninska likovna manifestacija.
11.07. Vojska RS zauzela Srebrenicu.
Vojska RH zauzela visove Šator planine u Zapadnoj Bosni.
12.07. Skupština RSK nije održana il Mirkovcima, jer je pojedinim poslanicima onemogućen ulaz u Istočnu Slavoniju.
Borislav Mikelić oštro kritikovao mandatara Vlade RSK, dr Milana Babića zbog smanjivanja broja ministara, jer je to po njemu koncentracija vlasti u krugu Kninjana. Na kampanju ujedinjenja s RS, on gleda kao na bacanje prašine u oči narodu da se prikrije sramota pada Zapadne Slavonije.
13.07. Muslimanske snage 5. korpusa upale iza srpskih položaja na slunjskom području. Ubile su Nikolu Novakovića i zarobile sedmoricu Srba.
14.07. Na Baniji ubijen devizni inspektor Ministarstva za finansije RSK Nikola Velebit. Priča se da je ušao u trag šverca s naftom vladajuće mafije.
07.07. U Italiji se iskrcali prvi vojnici za brze intervencije u Bosni.
18.07. Vođene žestoke borbe oko Žepe u Bosni.
Policija u Vojniću hapsila dezertere. Uhapšeni su upućeni na Dinam.
20.07. Savjet bezbjednosti osudio srpsko osvajanje Žepe.
Hrvatska zaprijetila napadom na RSK ako se ugrozi Bihać.
22.07. Ćetvorica boraca 11. kordunaške brigade dopremljena mrtva. Poginuli su u borbi s 5.
muslimanskim korpusom.
Franjo Tudman i Alija Izetbegović u Splitu potpisali, pod pritiskom SAD, antisrpski protokol.
25.07. Hrvatska artiljerija snažno tukla Grahovo. Bilo je mrtvih i ranjenih.
Vanredna sjednica Hrvatskog sabora, tobože zbog rebalansa budžeta. Tražena je saglasnost da se napadne RSK.
Sazvana vanredna sjednica Skupštine RSK za 27. juli u Topuskom.
Patrijarh Pavle najavio dolazak u Glinu 30. jula, da održi parastos ubijenim Srbima od 29.
jula do 3. avgusta 1941. godine u pravoslavnoj crkvi Rođenja Bogorodice (1564 ubijenih). U Velikoj Kladuši donesena Odluka da se ubrzo proglasi Republika Zapadna Bosna. Hrvatske snage iznenadile Srbe na Dinari i ubile četvoricu srpskih boraca, sedmoricu ranili.
Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu podigao optužnicu protiv Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Milana Martića Atif Dudaković, komandant 5. muslimanskog korpusa izjavio da Bihać neće pasti.
26.07. U Kninu, na Tvrđavi izvršena promocija novog broja lista „Vojska Krajine”. Žestoke borbe oko Grahova.
U Dalmatinskom korpusu Vojske' RSK proglašena opšta mobilizacija.
Fikret Abdić proglasio Republiku Zapadnu Bosnu.
27.07. Hrvatske snage zaužele Bosansko Grahovo.
Skupština RSK u Topuskom izabrala Vladu RSK, koju je sastavio premijer dr Milan Babić.
Hrvatske snage ovladale područjem Glamoča.
30.07. Srpski patrijarh Pavle boravio u Glini, gdje je predvodio parastost posvećen žrtvama ustaškog zločina 1941. godine. Patrijarh Pavle je posvetio spomen ploče na kojima su uklesana 1564 imena ubijenih Srba u crkvi, na čijim su temeljima komunističke vlasti sagradile Dom kulture.
Patrijarh Pavle doputovao u Knin.
Građani Knina toplo pozdravili dolazak kapetana Dragana.
Jasuši Akaši pregovarao s rukovodstvom RSK.
General Ratko Mladić organizovao konferenciju za štampu u Kninu.
Hrvatska artiljerija tukla selo Strmicu nedaleko Knina.
Radovan Karadžić naredio kontraofenzivu na Grahovo i Glamoč, pod komandom generala Manojla Milovanovića.
01.08. Predstavnički dom SAD izglasao Odluku o ukidanju embarga na uvoz oružja bosanskim muslimanima
Hrvatski radio objavio lažnu vijest da su „pobunjeni Srbi artiljerijom tukli Gospić”. Muslimanske snage 5. korpusa uništile 3 tenka Vojske RSK i jedan tenk zarobili. 02.08.Najavljeni pregovori delegacija Republike Hrvatske i Republike Srpske Krajine u Ženevi. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman uslovio pregovore puštanjem naftovoda i pruge preko Knina.
Vlada RSK odredila Milivoja Vojnovića da pregovara u Ženevi s hrvatskom stranom. Predsjednik Martić je odredio svoje pregovorače koji će s ministrom inostranih poslova Vojinovićem putovati u Ženevu: Iliju Prijića, savjetnika predsjednika Republike, generala Milu Novakovića i Lazara Macuru, predsjednika Odbora za međunarodne odnose Skupštine RSK.
Glavni štab Vojske RSK demantirao vijesti hrvatskog radija o granatiranju Gospića.
Na veče hrvatska televizija objavila opštu opasnost za grad Karlovac.
03.08. Hrvatska televizija anketirala hrvatsku javnost za napad na RSK. Za napad se opredijelilo 73% anketiranih.
Za 10 sati zakazani hrvatsko-srpski pregovori u Ženevi, uz posredništvo Torvalda Stoltemberga.
Predsjednik Vlade BiH Hari Silajdžić podnio ostavku.
04.08. U 5 sati Hrvatska napala na Republiku Srpsku Krajinu, pod šifrom „Oluja”. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman uputio poziv Srbima da se predaju.
Iz 11. kordunaške brigade poginula četvorica boraca.
Hrvatski avion tukao Spomenik na Petrovoj gori, ali ciljeve nije pogodio.
Srbijanski mediji nisu objavili hrvatski napad na RSK.
Predsjednik Vlade RSK Milan Babić u Beogradu. Više puta je nazivao predsjednika Republike Milana Martića da ne smije raketirati Zagreb.
Milan Martic potpisao akt o povlačenju iz RSK pod naslovom „Odlućujemo”
05.08. U 12,30 hrvatske snage su bez borbe ušle u Knin. Hrvatske snage zaužele Sv. Rok kod Gračaca. Lansirane su lažne vijesti preko srpskih medija o napadu na Osijek i Vinkovac, te o zauzimanju sela Nuštar.
06.08. Sredstva informisanja u Srbiji isticala sukob Karadžića i Mladića.
Mediji u Srbiji su davali šture izvještaje iz Krajine, tek pri kraju informativnog programa. Sve radio stanice u Srbiji su emitovale zabavni i veseli program.
Borci 11. kordunaške brigade napredovali u pravcu Karlovca. Bez znanja Štaba kordunaškog
korpusa „Orkan” prebačen u RS, preko mosta između Dvora i Bosanskog Novog.
Kroz Republiku Srpsku kolone u kojima je oko 250 000 izbjeglih Krajišnika. Poslije prelaza u Srbiju kolone su posredstvom policije usmjeravane u pravcu Kosova.
07.08. U Topuskom održan sastanak Štaba 21. kordunaškog korpusa, proširen s predstavnicima civilnog i policijskog sektora.
Vojska 5. muslimanskog korpusa ušla u Veliku Kladušu.
08.08. U Topuskom održan prošireni sastanak Štaba kordunaškog korpusa na kojem su komandanti referisali o stanju u jedinicama i na terenu poslije povlačenja s prvih borbenih linija. Vojska 5. muslimanskog korpusa prešla rijeku Glinu i ušla u selo Crni Potok.
Hrvatski general Petar Stipetić nazvao komandanta Kordunaškog korpusa pukovnika Čedu Bulata zatražio bezuslovnu kapitulaciju. U 13 sati su uspostavljeni lični kontakti pukovnika Čede Bulata, Toše Pajića i generala Stipetića. Razgovori su nastavljeni u 19 sati u selu Jukincima. Sa srpske strane su učestvovali: Tošo Pajić, Čedo Bulat, Dragan Kovačić, Đuro Škaljac i Slobodan Blagojević.
09.08. U Beogradu održan miting podrške RSK. Govorili su Antilohije Radović i Vojislav Koštunica.
Nedaleko od Gline potpisana predaja 21. kordunaškog korpusa. Dokumenat su potpisali: hrvatski
general Petar Stipetić, ministar unutrašnjih poslova RSK Tošo Pajić, pukovnik Čedo Bulat, komandant Kordunaškog korpusa i potpukovnik Dragan Kovačić, komandant 11. kordunaške brigade.
10.08. Boris Jeljcin primio Slobodana Miloševića u Moskvi.
12.08. Hrvati iz okolice Banjaluke upućeni da nasele Baniju i Kordun. Intenzivno naseljavanje Vrginmosta i Vojnića počelo 17. avgusta.
12.11. U Erdutu potpisan Osnovni sporazum o Oblasti Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema. Potpisnici su: Hrvoje Šarinić i Milan Milanović. Ovaj dokumenat su potpisali i svjedoci: Piter Galbrajt, ambasador SAD u Hrvatskoj i Torvald Stoltemberg, posrednik Ujedinjenih nacija.
21.11. U Dejtonu postignut Opšti okvirni sporazum za mir 11 Bosni i Hercegovini, koji je potpisan u Parizu 12. decembra. U njemu se ne govori o sudbini Republike Srpske Krajine i protjeranom srpskom narodu. Hrvatska okupacija je podržana od međunarodne zajednice, pa i etničko čišćenje srpskog naroda iz Hrvatske.
19.08. 'Predsjednik Republike Srbije Slobodan Milošević primio predsjednike opština: Banije, Like i Korduna. Tom prilikom je izjavio: Uostalom, za sve vas ima ovde mesta.' |
IP Logiran
|
|
Home